Close

Kontrebann - yon vwayaj san yon retou

dumbing desann - chemen san retounen se te bay lòd tèks. Reprezante byen fò panse autora dok traži odgovor na pitanja: „Zašto smo ovako pasivni?“.

Ograničenja mozga – uvod u samozaglupljivanje (i) samospašavanje

Nou pral kòmanse ak yon eksperyans kout ki mande pou mwens pase segonn 30. Gen twa nwa ak twa moun blan sou videyo a. Chak ekip gen pwòp boul baskètbòl li yo ki ajoute nan moun ki nan ekip yo san yo pa tire nan panyen an la a (ki pa). Li travay ou yo dwe nan trant segonn sèlman konte ajoute yon ekip blan, inyore ekip la nwa. Koulye a, gade nan pye a.

 

Mwen devine tout moun dvine jis konbyen te ajoute. Men, nan kesyon an si ou te rankontre yon bagay dwòl, mwatye ap reponn ou negatif. Gen moun ki fache lè yo mande sa yo te manke wè.

Desilo se „intelektualno slepilo“ koje smo stvorili sebi zbog brojanja dodavanja i ignorisanja crnog tima. Tvorci eksperimenta Kristofer chabris ( Christopher Chabris) ak Danijel Sajmons (Danyèl Simons) u knjizi „Nevidljivi gorila“ su nam ovo lepo dočarali. Zadatak brojanja i instrukcija da ignorišemo crni tim izaziva slepilo za sve ostalo.

Naravno ako dobijemo odgovor „zašto“ znaćemo i „kako“ da se menjamo (ili ostanemo isti). Za sad jedino imamo odgovor na pitanje: „Šta se dešava kad slepci vode slepce“. Tačnije mnogi su pristali da budu baš to. Pa zašto onda krivimo druge?

 

Jisdumbing desann ak dezoryante

Anpil moun panse ke sèvo nou an se Mirak Bondye a, pare pou tout bagay, san pran souf, reusi, epi li pral yon jan kanmenm ede nou evakye. Avèk tèks sa a, gade sa a an pati kesyone. Nan sèvo a gen yon pouvwa enkonpreyansib nan adaptasyon kòm byen ke limit. Men, anvan nou gen yo kòmanse li, nan bon chemen an, ak motif yo dwa ak objektif. Se sèlman lè yon mirak rive.

Sèvo a se supercomputer sou yon bò epi yo ka pi plis pase sa nou imajine, men se sèlman si nou renmen li. Èske w konnen ke jwenn lèt ak lekti te mennen nan mitasyon an nan estrikti nan sèvo nou yo nan yon aparèy lekti? Nan sèvo a te orijinal pa fèt pou fonksyon sa a. Lè li rive (anti)dumbing desann Nou ka fè anpil. Li vrè ak vis vèrsa. Li nan nou.

Kad pogledamo mogućnosti mozga sa jedne strane i sve gluposti i istrebljenja koje smo priređivali jedni drugima kroz istoriju sa druge, zaključićemo da su u pravu oni koji tvrde da planeta opstaje jer je „glupost neuništiva“. Drugi kažu da je razlog postojanja uprkos nesposobnosti i lažljivosti koje tolerišemo onima koji nas vode to što  Gospod brine o maloj grupi svojih. Da nije njih Zemlja odavno ne bi postojala. 

 

Ki sa ki fè

Travay la te montre nou ke nlide a ka pou kont ou oswa avèk èd lòt moun yo dwe trè rilaks fèmen bouch tèt ou, tèlman bon yo dwe an menm tan an yo kouche pou karyol yo. Nou ap chèche èd pwofesyonèl sèlman lè nou jis fini. Anvan sa, pa gen pwoblèm ki konnen pi bon pase nou. Kesyon an se, e nou ta prese pou di yon bagay pou tèt nou.

optik ilizyon
Optik ilizyon, de pi long yo se menm bagay la

Pifò konnen epi rekonèt sèlman ilizyon optik ak fatamorgans, nan yon mo de desepsyon vizyèl. Avègleman entelektyèl pa rekonèt,paske li nan tèlman fasil pou yo.

Šta ćemo sa selektivnim sećanjem, često namerno iskrivljenim kako bismo uz pomoć „takvog“ mišljenja, mašte i dovijanja napravili o sebi sliku kojom smo zadovoljni? Na kraju šta sa svim tim optičko-mentalnim iluzijama kojima pribegavamo svesno i nesvesno?

Solisyon an egziste. Ann sonje tèks yo sou panse. Nou te di li te yon bagay sèvo a te fè, ak ki sa nou te pral fè.

 

 Antizaglupljivanje – upoznajmo sebe(epi pran aksyon)

Anpil fwa nan jwe li t'ap jwe, men nan reyalite nou jwenn ke gen plis nan tèt nou. Pafwa li trè fre yo wè. Isit la nou pral analize twa patisipan yo. Premye a se yon sistèm otonòm ki pa règ soti. Lòt la se yon sistèm volontè. Twazyèm lan se obsèvatè a.

 

Danijel Kaneman autor knjige XCHARXMisliti brzo i sporoXCHARX nam predlaže kao bolje nazive Sistem 1 i Sistem 2 jer kao takvi zauzimaju manje prostora u našoj radnoj memoriji pa ćemo duže da ostanemo koncentrisani na temu. Možda to važi za mislioce sa kapacitetima. Početnicima je lakše da ih prepoznaju kao autonomni i voljni sistem, uz dodatak najčešće lenjog posmatrača. 

1 ak 2 sistèm yo

Autonomni sistem (Sistem 1) koji se ne isključuje je zadužen za preživljavanje. On brzo i asocijativno donosi odluke.  Ako nam život nije ugrožen stvar prepušta Sistemu 2 da ovaj od toga napravi logičnu, povezanu priču (od materijala koji mu je serviran). Nekad kao u zadatku sa gorilom možemo da ga XCHARXućutkamoXCHARX ali se to retko dešava. Malo treninga nije na odmet.  

ki jan fè yon istwa de sa nou wè
Tantasyon -: - rapid-asosyatif-panse- (pa-ki jan-nou-yo)

Na slici iznad Sistem 1 koji prvi (često i jedini posmatra) vidi XCHARXneštoXCHARX. To nešto su razne munjevite asocijacije koje počinju sa: ugrožava me, ne ugrožava me. Na primer: odlična fotografija, sponzoruša raspala bez grama mozga, moje su veće, voleo bih da ona moja izgleda ovako, lepa je dok ne progovori, kakva li je gore (dole), sad će muške svinje da zapene, baš me zanima šta li je po struci, ovakva je mog Milojka smotala XCHARX (znači mrzim je) , voleo bih da sebi nađem jednu ovakvu, da li bih svom detetu dozvolio da se ovako XCHARX?

 

Sa a se li primer za zbunjujuću ograničenost našeg uma. Reč je o lenjosti koju kompenziramo preteranim samopouzdanjem u nešto što verujemo da znamo. Na taj način XCHARXštedimo sebeXCHARX jer postajemo nesposobni da priznamo sebi neznanje i pokrenemo drugi, na drugi način misleći deo (odnosno Sistem 2). Stravično moćan način kojim izbegavamo viđenje neizvesnosti. Najkraće: XCHARXNisam direktno ugrožen/aXCHARX. Za ostalo ćemo lako.

(Samo)zaglupljivanje je lako i „privlačno“

To XCHARXlakoXCHARX je posao za oba sistema, tj ako nam se prekida scena gledanja. Često puta pažnja odluta na nešto drugo pa dalje ne promišljamo, tj ne uključujemo misaoni proces Sistema 2. Čemu ako naš asocijativni mozak zna sve. Mišljenje je neuvežbanima često naporno. Naravno to nikad ne bismo priznali sebi.   

Jistifikasyon-pou-dumbing desann
Emosyonèl entèlijans
1Goleman D. (1997), Emosyonèl entèlijans, Geopoetics, Bèlgrad, pp 19

Nan foto a, nou wè sa k ap pase lè nou estime ke nou nan yon menase lavi (olye ke konsyans konnen). Dwa a ble nan desen an se yon koulèv (mwen gen nan penti sa a seryezman). Done yo ale nan je a, soti nan gen yo ale nan thalamus la. Isit la se siyal la kase. Pati nan pi gwo ale nan cortical a vizyèl pou yo travay pandan y ap pati nan pi piti ale nan amygdala la (de glann, sant prensipal la pou laperèz), kote pwosesis la se plis oswa mwens.

Ako nam je ugrožen život (po brzoj proceni Sistema 1) krvni pritisak nam se povećava, otkucaji srca takođe, dok su veliki mišići spremni za XCHARXbori se ili bežiXCHARX akciju. Ako nam život nije ugrožen onda je to: zmija igračka, nečija šala, bezopasna, nacrtana ili projektovana zmija. Sve u svemu ništa strašno. Znači vraćamo se na XCHARXgde sam ono staoXCHARX.

 Eksperiment za „razmišljanje“

Kaneman u knjizi koju smo pominjali iznosi još jedan eksperiment sproveden sa zaposlenima. Službenici su u zajedničkoj prostoriji na poslu imali automat za kafu i čaj. Godinama su kafu i čaj plaćali ubacujući novac u „kutiju poštenja“. Iznad je stajao cenovnik sa preporučenim iznosima.

Lè sa a, san avètisman ak anons pi wo pase machin yo, yon afich ak flè yo mete pi wo a kantite lajan yo rekòmande. Apre sèt jou, afich la te ranplase, e kounye a, te gen yon afich ak je wè pa itilizatè a pi wo a machin nan. (Avèk yon imajinasyon ti kras, ou ka wè sa a soti nan ilistrasyon ki anba a.

Graf
Kolekte lajan pou yon kòd nan te pase lèt

Niko ništa nije komentarisao ali su prihodi iz nedelje u nedelju znatno varirali. „Nedelja postera sa cvećem“ je bila mnogo siromašnija od „nedelje postera sa očima“.  

Ne žurite sa zaključkom da je vaš Sistem 2 nešto drugo i da vi uvek znate svoje razloge za donošenje odluka. Možda je bolje da se zapitate zašto posteri pobednika izbora ostaju dugo, dugo dugo da nas gledaju s visine i posle izbora. Ili zašto isti ti ne XCHARXizlaze iz televizoraXCHARX (ili se ne skidaju sa njega) sve vreme. Naravno uvek XCHARXnekakoXCHARX u prvom planu. 

dumbing desann
Zaglupljivanje-u-službi-demokratije-i-boljeg-života-„reakcija“-građana-Niša-i-rezultat

Zaglupljivanje i „rezultati“

Rezultati? Pa ima ih nije da ih nema samo što mi sa njima nismo baš zadovoljni. Svi gledaju samo svoja, najuža posla. Protest malinara – pa šta kad su oni nas podržali. Protest dužnih u švajcarcima. Pa šta? Kad su se zaduživali mislili su da su pametni i da će odlično da prođu. Protest oružara. Pa šta? Oni su organizovani i uvek isteraju ono što hoće. Oni gledaju samo sebe. Zašto bih ja rizikovao ako ništa ne mogu da dobijem? Štrajk zaposlenih u Goši? Pa šta? Što im se nisu pridružili oružari? Smanjenje penzija. Pa šta? Nisu dirali one sa najnižim penzijama. Kome treba nek se buni.  Zar nisam ispao budala krajem devedesetih i to za džabe dok su mnogi uzeli milione?  

Gen anpil rezon ki fè nou te chwazi pou nou anseye. Rezon ki fè la dèyè tout bagay se krentif pou sistèm lan 1. Se poutèt sa anpil rijalitija ak sa ki vid ki kenbe nou nan eta a vejetatif. Yon prevansyon terib nan enklizyon nan sistèm nan 2 ki menase pa yon klik desizyon, menm soudevelope. Soti nan sa, nou kòm yon moun te vin malad. Yo rele sa yon epidemi mantal.  

Konklizyon

Isti narod koji je umeo da se buni za prava „obojenih“ u Južnoj Africi sad prelazi preko neizglasavanja Tijaninog zakona. Peticije na socijalnim mrežama misteriozno nestaju, krimosi ne odgovaraju, sudski postupci zastarevaju.

Jije pa evènman yo, nou ka konkli ke epidemi mantal la ap senyen. Senpleman moun pou dè dekad tronpe ak piye (materyèl ak espirityèlman) pa yon elit fo, enkonpetan. Pafwa pa aji a, pafwa pa omisyon oswamove zak avoka ta di.

Primera dumbing desann se inonbrabl, zafè a se tou pa gen anyen yo ba nenpòt moun (pou kounye a). Fo ekspè, Savamala, vaksinasyon obligatwa ak vaksen ki pa verifye ki moun ògèy la se sou (a bile su najskuplje na tržištu), lečenje dece SMS porukama dok iz zdravstva nestaje milijarda evra godišnje … 

Depi nou siviv pi plis pase pi wo a nou ka atann yo devlope rezistans a dumbing desann, menm jan mikwo-òganis yo depase penisilin ak ravèt DDT. Nou te moun ki soti nan moun move lespri yo te fè yon foul, men nou ap chwazi yo dwe ankò yon moun ki atire pi bon an paske nou pa renmen sa a kounye a. Entèpretasyon entelektyèl se yon maladi, ak Se poutèt sa yon epidemi mantal.     

Remak bay moun ki li ak sa ki annapre yo:

- Mwen te kapab fè desen pi klè ak foto, men mwen pa t '. Poukisa? Paske nan ka a nan lèt klè, desen oswa foto, sistèm nan lekti gen ladan sistèm 2. Sa a se sistèm nan mwen adrese nan tèks mwen paske premye a se twò pèsonèl. Mwen te bezwen asire w.

-I te panse sou sa a gran tit ak kèk nan flè yo. Se poutèt sa anpil moun pral kite sit la. Anpil retounen pita paske sistèm lan 2 se (konsa) vire sou.

Radosav Lazić

GTranslate Please upgrade your plan for SSL support!
GTranslate Your license is inactive or expired, please subscribe again!